Decibel: Šta je to i kako ga koristiti u proizvodnji zvuka

by kim Ažurirano: Juni 29, 2022

Decibel je mjerna jedinica koja se koristi za mjerenje intenziteta Zvuk. Najčešće se koristi u proizvodnji zvuka i audio inženjeringu.

Decibel je skraćeno (dB) i jedan je od najvažnijih faktora kada je u pitanju i snimanje i reprodukcija zvuka.

U ovom članku ćemo raspravljati o osnovama decibela, kako funkcionira i kako ga koristiti u svoju korist pri stvaranju zvuka.

Definicija decibela

Decibel (dB) je logaritamska jedinica koja se koristi za mjerenje nivoa zvučnog pritiska (glasnoće zvuka). Skala decibela je malo čudna jer je ljudsko uho neverovatno osetljivo. Vaše uši mogu čuti sve, od vrha prsta koji lagano četka kožu do glasnog mlaznog motora. Što se tiče snage, zvuk mlaznog motora je oko 1,000,000,000 puta jači od najmanjeg čujnog zvuka. To je suluda razlika i da bismo bolje razlikovali tako velike razlike u snazi ​​potrebna nam je skala decibela.

Skala decibela koristi logaritamsku vrijednost od 10 baze između dva različita akustička mjerenja: Nivoa zvučnog pritiska (SPL) i Zvučnog pritiska (SP). SPL je ono o čemu obično razmišljate kada razmišljate o glasnoći – on mjeri koliko energije zvuk ima u datom području. SP, s druge strane, mjeri varijaciju vazdušnog pritiska uzrokovanu zvučnim talasom u jednoj tački u prostoru. Oba mjerenja su nevjerovatno važna i koriste se za mjerenje zvukova u stvarnim aplikacijama kao što su studiji za snimanje ili slušaonice.

Decibel je jedna desetina (1/10) Bela koja je nazvana po Alexanderu Grahamu Bellu – pronalazač Anthony Grey objašnjava kako „jedan bel približno odgovara akustičnoj osjetljivosti oko 10 puta većoj nego što ljudi mogu otkriti” – razdvajanjem ove jedinice na 10 manjih dijelova možemo bolje kvantificirati manje razlike u zvučnim emisijama i omogućiti lakše poređenje između tonova i tekstura sa finom preciznošću. Generalno, referentni nivo od 0 dB znači da nema vidljive buke, dok će 20 dB značiti slabu, ali čujnu buku; 40 dB bi trebalo da bude primetno glasnije, ali ne i neprijatno za duže periode slušanja; 70-80 dB će dodatno opteretiti vaš sluh sa višim frekvencijama opsega koje počinju da se izobličavaju usled umora; iznad 90-100dB možete ozbiljno početi rizikovati trajno oštećenje sluha ako ste izloženi duži period bez odgovarajuće zaštitne opreme

Jedinice mjerenja

U proizvodnji zvuka, mjerenja se koriste za kvantificiranje amplitude ili intenziteta zvučnih valova. Decibeli (dB) su najčešće korištena mjerna jedinica kada se govori o glasnoći zvuka i služe kao referentna skala za poređenje različitih zvukova. Upravo ta sposobnost nam omogućava da odredimo koliko je glasan određeni zvuk u odnosu na drugi.

Decibel je izveden od dvije latinske riječi: deci, što znači jedna desetina, i belum, koja je dobila ime po Alexanderu Grahamu Bellu u čast njegovog doprinosa akustici. Njegova definicija je data kao „desetina zvona” što se zauzvrat može definisati kao „jedinica intenziteta zvuka”.

Raspon nivoa zvučnog pritiska koji prepoznaje ljudsko uho pada od malo iznad 0 dB na donjem kraju (jedva čujno) do oko 160 dB na gornjem kraju (prag bola). Nivo decibela za tihi razgovor između dvoje ljudi koji sjede samo jedan metar jedan od drugog je oko 60 dB. Tihi šapat bi bio samo oko 30 dB, a prosječna kosilica bi registrovala oko 90-95 dB u zavisnosti od toga s koje udaljenosti se mjeri.

Kada rade sa zvukovima, važno je da audio inženjeri i producenti budu svjesni da efekti kao što su EQ ili kompresija mogu promijeniti ukupni nivo decibela prije nego što se izvezu ili pošalju na mastering. Osim toga, pretjerano glasne dijelove treba normalizirati ili smanjiti ispod 0 dB prije izvoza vašeg projekta u suprotnom možete naići na probleme sa klipingom kada pokušate kasnije da reprodukujete svoj materijal.

Razumijevanje decibela

Decibel je mjerni sistem koji se koristi za mjerenje intenziteta zvučnih talasa. Često se koristi za analizu kvalitet zvuka, odrediti jačinu šuma i izračunati nivo signala. U proizvodnji zvuka važno je razumjeti osnove decibela jer se koristi za mjerenje intenziteta zvučnih valova kako bi se optimiziralo snimanje, miksovanje i mastering. U ovom članku ćemo istražiti koncept decibela i kako se on može koristiti u proizvodnji zvuka.

Kako se decibel koristi u proizvodnji zvuka

Decibel (dB) je mjerna jedinica za nivo zvuka i koristi se u studiju za snimanje i vani među muzičarima. Pomaže audio profesionalcima da znaju kada treba podesiti nivoe zvuka ili pojačati mikrofon bez straha od izobličenja ili isječaka. Decibeli su također ključ za poboljšanje položaja zvučnika i optimizacija zvuka, a razumijevanje decibela može pomoći da se osigura da cijeli vaš prostor čuje najbolji kvalitet zvuka.

U većini podešavanja, nivo decibela između 45 i 55 dB je idealan. Ovaj nivo će pružiti dovoljno jasnoće, a istovremeno će zadržati pozadinsku buku na prihvatljivom minimumu. Kada želite da povećate vokalni opseg, postepeno ga povećavajte između 5 i 3 dB dok ne dostigne nivo koji se može jasno čuti u cijelom području, ali uz minimalnu povratnu informaciju ili izobličenje.

Kada snižavate nivoe decibela, posebno u nastupima uživo, počnite sa polaganim smanjenjem svakog instrumenta u koracima od 4 dB dok ne pronađete onu slatku tačku koja pravilno balansira svaki instrument; međutim, uvijek zapamtite da neki instrumenti moraju ostati stabilni tokom dinamike punog opsega, kao što su bubnjari koji sviraju pune šablone ili solisti koji sviraju produžene solo. Ako se performanse u cijelom opsegu dešavaju bez odgovarajućih podešavanja, smanjite sve instrumente za korake od 6 do 8 dB u zavisnosti od toga koliko glasno svira svaki instrument u svom rasponu.

Nakon što su odgovarajući nivoi decibela postavljeni za različite instrumente u određenoj prostoriji, lako je ponoviti te postavke za druge prostorije sa sličnim dizajnom ako koristite više mikrofona povezanih preko linijskih izlaza s jedne ploče umjesto pojedinačnih mikrofonskih slavina s jedne ploče po prostoriji. Važno je ne samo znati koliko decibela je prikladno, već i gdje ih treba podesiti kako biste odabrali ispravan položaj mikrofona prema veličini prostorije, vrsti materijala koji se koristi na podnim površinama, vrsti prozora itd. Svi ovi elementi igraju ulogu stvaranje jasnih konzistentnih nivoa zvuka u bilo kom datom prostoru osiguravajući da vaša produkcija zvuči sjajno bez obzira na to gdje se čuje!

Kako se decibel koristi za mjerenje intenziteta zvuka

Decibel (dB) je jedinica koja se koristi za mjerenje intenziteta zvuka. Najčešće se mjeri dB metrom, također poznatim kao decibel metar ili mjerač nivoa zvuka, i izražava se kao logaritamski omjer između dvije fizičke veličine - obično napona ili zvučnog pritiska. Decibeli se koriste u akustičkom inženjerstvu i audio produkciji jer nam omogućavaju da razmišljamo u terminima relativne glasnoće umjesto apsolutne veličine, i omogućavaju nam da povežemo različite aspekte akustičnog signala.

Decibeli se mogu koristiti za mjerenje intenziteta buke koju proizvode muzički instrumenti, kako na sceni tako iu studiju. Oni su od suštinskog značaja za određivanje koliko glasni želimo da naši mikseri i pojačala budu; koliko nam je prostora za glavu potrebno između naših mikrofona; koliko odjeka se mora dodati da bi se muzika oživjela; pa čak i faktore kao što je studijska akustika. U miksovanju, decibel mjerači nam pomažu da prilagodimo pojedinačne postavke kompresora na osnovu globalnih prosječnih nivoa, dok u savladavanju njihova prisutnost može pomoći u održavanju maksimalne snage bez nepotrebnog klipinga ili izobličenja.

Pored aplikacija koje se odnose na instrumente, decibeli su nevjerovatno korisni za mjerenje ambijentalna buka nivoi poput kancelarijskog brujanja ili buke autobusa izvan vašeg prozora – bilo gdje gdje biste mogli znati tačan intenzitet izvora zvuka. Nivoi decibela također pružaju važne sigurnosne smjernice koje se ne smiju zanemariti kada proizvodite muziku pri većoj jačini: produženo izlaganje zvuku jačine veće od 85 dB može uzrokovati gubitak sluha, tinitus i druge negativne posljedice po vaše zdravlje. Stoga je uvijek važno koristiti kvalitetne slušalice ili monitore kad god je to moguće – ne samo za optimalne rezultate miksanja već i za zaštitu od dugotrajnih oštećenja uzrokovanih pretjeranim izlaganjem glasnim zvukovima.

Decibel u proizvodnji zvuka

Decibel (dB) je važna mjera relativnih nivoa zvuka i koristi se u proizvodnji zvuka. Takođe je koristan alat za merenje jačine zvuka i za podešavanje nivoa u audio snimcima. U ovom članku ćemo istražiti kako se decibeli mogu koristiti u proizvodnji zvuka i što treba imati na umu kada koristite ovo mjerenje.

Nivo decibela i njegov uticaj na proizvodnju zvuka

Razumijevanje i korištenje nivoa decibela je od suštinskog značaja za profesionalce u proizvodnji zvuka, jer im omogućava da precizno mjere i kontroliraju jačinu zvuka svojih snimaka. Decibel (dB) je mjerna jedinica koja se koristi za mjerenje intenziteta zvuka. Široko se koristi u različitim oblastima uključujući zvučne sisteme, inženjering i audio produkciju.

Zvuku su potrebni decibeli da bi ga ljudsko uho čulo. Ali ponekad prevelika glasnoća može uzrokovati oštećenje sluha, pa je važno znati koliko će nešto biti glasno prije nego pojačate decibele previsoko. U prosjeku, ljudi mogu čuti zvukove od 0 dB do 140 dB ili više. Sve iznad 85 dB ima potencijal za oštećenje sluha u zavisnosti od trajanja i učestalosti izlaganja, pri čemu se kontinuirano izlaganje smatra posebno opasnim.

Što se tiče produkcije zvuka, određene vrste muzike obično zahtevaju različite nivoe decibela – na primer, rok muzika ima tendenciju da zahteva više decibela nego akustična muzika ili džez – ali bez obzira na žanr ili vrstu snimanja, važno je da producenti zvuka ostanu u Imajte na umu da prevelika jačina zvuka može dovesti ne samo do nelagode slušaoca već i do potencijalnog gubitka sluha. To znači da mastering inženjeri treba da ograniče vršne nivoe prilikom kreiranja snimaka namenjenih potrošačkim tržištima korišćenjem dinamičke kompresije, kao i ograničavanjem nivoa hardverskog izlaza tokom snimanja kako bi sprečili izobličenje i obezbedili optimalno iskustvo slušanja bez prekoračenja sigurnog nivoa glasnoće. Kako bi minimizirali bilo kakve zvučne razlike između snimaka, trebali bi pravilno koristiti mjerenje prilikom miješanja različitih pjesama i osigurati konzistentan ulazni nivo na svim izvorima.

Kako podesiti nivoe decibela za optimalnu proizvodnju zvuka

Izraz "decibel" se često koristi u proizvodnji zvuka, ali šta on zapravo znači? Decibel (dB) je mjerna jedinica koja se koristi za određivanje nivoa intenziteta ili glasnoće. Dakle, kada govorimo o proizvodnji i nivoima zvuka, dB grafički ilustruje količinu energije u svakom talasnom obliku. Što je veća vrijednost dB, to je više energije ili intenziteta u datom talasnom obliku.

Kada prilagođavate nivoe decibela za proizvodnju zvuka, razumevanje zašto nivoi decibela prave razliku je jednako važno kao i razumevanje kako da ih pravilno podesite. U idealnom prostoru za snimanje, trebali biste težiti tihim zvukovima koji ne registruju veći od 40dB i glasnim zvukovima ne jačim od 100dB. Prilagođavanje postavki u okviru ovih preporuka pomoći će da se čak i mali detalji čuju i da se izobličenje od visokog SPL-a (nivo zvučnog pritiska) može značajno smanjiti.

Da biste započeli prilagođavanje postavki decibela, prije toga provjerite akustiku svoje sobe jer će to utjecati na ono što čujete pri reprodukciji. Zatim možete koristiti jednu od dvije metode — ručno podešavanje ili optimizaciju zasnovanu na podacima — da pravilno kalibrirate svoj prostor za snimanje.

Ručno podešavanje zahtijeva podešavanje tona svakog kanala pojedinačno i oslanjanje na svoje uši da odredite najbolje postavke za svaki miks kanala. Ova metoda vam omogućava potpunu kreativnu fleksibilnost, ali zahtijeva strpljenje i vještinu dok procjenjujete kako različiti tonovi međusobno djeluju kako biste postigli optimalan kvalitet zvuka balansiranjem između svih elemenata miksa.

Međutim, uz optimizaciju zasnovanu na podacima, softverski algoritmi rade brzo i razumno kako bi automatski optimizirali nivoe na svim kanalima odjednom na osnovu analize akustičkih podataka iz različitih dimenzija prostorija – štedeći vrijeme bez žrtvovanja kreativnosti: kada su postavljeni s odgovarajućim parametrima koje je unaprijed unio inženjera kao što su preferirani nivoi audio plafona za određene frekvencije itd., određeni sistemi automatizacije kao što je SMAATO mogu precizno postaviti više signala na odgovarajući način u svoje zvučno okruženje bez skupih ručnih podešavanja tako što audio inženjerima omogućava brz pristup pouzdanom automatizovanom niveliranju bez ugrožavanja kvaliteta za efikasno upravljanje tokovima posla u periodima vremenskog siromaštva zbog kratkih rokova itd.
Bez obzira na to koji metod koristite, osigurajte da su odgovarajuće slušalice za praćenje priključene prije izvođenja bilo kakvih podešavanja, tako da problemi povezani s pomakom tonova ili izbledenjem određenih frekvencija postanu lakše prepoznatljivi odmah tokom podešavanja, a zatim poboljšajte preciznost omogućavanjem varijabli kao što su efekti ekvilizacije uživo itd. koji izlaze nakon podešavanja ne utječu na rezultate dalje u nastavku kada se prate kroz različite izvore slušanja/medije ili formate nakon toga što omogućava inženjeru zvuka, a zatim ga s povjerenjem sluša nakon snimanja njihovih sesija znajući da je njihov radni tok inteligentno optimiziran što rezultira većom konzistentnošću kada dijelite muziku ili materijal kreiran sa kolegama, posebno ako su sve ploče započele u idealnim rasponima prije nego što se unaprijed zahvali trudu koji je uložen!

Savjeti za rad s decibelom

Decibeli su najvažnija mjerna jedinica prilikom snimanja zvučnih zapisa. Naučite da efikasno koristite decibele prilikom proizvodnje zvučnih snimaka osigurava da će vaši snimci imati profesionalan kvalitet visoke vernosti. U ovom dijelu će se raspravljati o osnovama decibela i dati savjete o tome kako ih koristiti prilikom snimanja zvučnih zapisa.

Kako pravilno pratiti nivoe decibela

Ispravno praćenje nivoa decibela je veoma važna komponenta proizvodnje zvuka. Sa nepravilnim ili previsokim nivoima, zvuk u određenom okruženju može postati opasan i vremenom trajno oštetiti vaš sluh. Stoga je važno da budete tačni i dosljedni prilikom praćenja nivoa decibela.

Ljudsko uho može čuti nivoe zvuka od 0 dB do 140 dB; međutim, preporučeni nivo sigurnosti prema standardima Uprave za sigurnost i zdravlje na radu (OSHA) je 85 dB u periodu od osam sati. Budući da se amplituda zvuka značajno mijenja sa strukturom objekata na svom putu, ovi sigurnosni propisi će se primjenjivati ​​različito ovisno o vašem okruženju. Razmislite da li postoje reflektirajuće površine sa tvrdim uglovima koje bi mogle prelamati zvučne talase i povećati nivo buke iznad onoga što ste nameravali ili očekivali.

Da biste započeli pravilno i sigurno praćenje decibela u bilo kojoj situaciji, trebali biste dopustiti profesionalnog inženjera akustike i procijeniti očitanja za određenu postavku ili situaciju izvedbe za koju pokušavate proizvesti ili snimiti zvuk. Ovo će vam dati tačnu mjeru za integralna očitavanja nivoa buke koja mogu djelovati kao kalibracije tokom trajanja proizvodnje ili performansi. Osim toga, postavljanje maksimalnog prihvatljivog praga nivoa buke prilikom proizvodnje zvuka kako bi se ograničile iznenadne glasne buke ili produžilo izlaganje pretjerano glasnim zvukovima također može pomoći u dosljednom praćenju izlaza bez fizičkih očitavanja za svako novo okruženje pri snimanju iskustava uživo kao što su koncerti ili umjetničke produkcije.

Kako prilagoditi nivoe decibela za različite situacije

Bilo da snimate u studiju, miksate u okruženju uživo ili jednostavno vodite računa o tome da li su vaše slušalice na ugodnom nivou slušanja, postoje neki osnovni principi koje treba imati na umu kada podešavate nivoe decibela.

Decibeli (dB) mjere intenzitet zvuka i relativnu glasnoću zvuka. U smislu audio produkcije, decibeli predstavljaju koliko često određeni vrh zvuka dopire do vaših ušiju. Opšte pravilo je da 0 dB treba da bude vaša maksimalna jačina slušanja iz bezbednosnih razloga; međutim, ovaj nivo se očigledno može prilagoditi u zavisnosti od situacije.

Inženjeri miksanja generalno preporučuju nivoe na oko -6 dB tokom miksanja, a zatim dovođenje svega do 0 dB prilikom masteringa. Kada masterujete za CD, često je bolje pogriješiti na strani opreza i ne povećavati nivoe preko – 1dB osim ako nije apsolutno neophodno. Ovisno o tome gdje slušate – da li je to dvorana na otvorenom ili mali klub – možda ćete morati u skladu s tim prilagoditi raspon decibela.

Kada radite sa slušalicama, pokušajte da ne prekoračite maksimalan nivo bezbednog sluha koji se može utvrditi konsultovanjem sa smernicama proizvođača ili industrijskim standardima kao što su smernice CALM Act koje ograničavaju nivoe reprodukcije na 85dB SPL ili manje – što znači ne više od 8 sati neprekidnog korišćenja po dan uz maksimalnu jačinu zvuka prema ovim standardima (preporučene pauze u pravilu treba praviti svakih sat vremena). Ako se nađete u situaciji u kojoj je teško izbjeći glasnu buku poput noćnih klubova i koncerata, razmislite o korištenju čepića za uši kao zaštite od dugotrajnih oštećenja od glasnih i visokofrekventnih zvukova.

Prepoznavanje različitih raspona decibela za različite situacije može pomoći da se osigura da slušaoci imaju ugodna i sigurna iskustva bez ugrožavanja muzikalnosti i kreativnosti – vodeći ih od praćenja do reprodukcije uz bolje razumijevanje nivoa balansiranja audio miksa imajući na umu i njihove uši i specifikacije opreme.

zaključak

Decibeli su mjera intenziteta zvuka, što ih čini bitnim elementom proizvodnje zvuka. Sticanjem boljeg razumijevanja ovog mjernog sistema, proizvođači mogu ne samo stvoriti uravnotežene audio mikseve već i dobre navike praćenja dugoročnog zdravlja svojih ušiju. U ovom članku istražili smo osnove skale decibela i neke od njenih ključnih primjena u proizvodnji zvuka. Uz ovo znanje, producenti mogu osigurati da njihov zvuk bude pravilno izbalansiran i da im uši ostanu zaštićene.

Sažetak decibela i njegove upotrebe u proizvodnji zvuka

Decibel (dB) je jedinica mjere za intenzitet zvuka, koja se koristi za mjerenje amplitude zvučnog talasa. Decibel mjeri odnos između pritiska zvuka u odnosu na fiksni referentni pritisak. Najčešće se koristi u akustici i audio produkciji, jer je koristan za mjerenje i kvantificiranje nivoa zvuka u blizini i daleko od mikrofona i druge opreme za snimanje.

Decibeli se koriste za opisivanje jačine zvukova jer su logaritamski, a ne linearni; to znači da povećanje vrijednosti decibela predstavlja eksponencijalno veće povećanje intenziteta zvuka. Razlika od 10 decibela predstavlja približno udvostručenje glasnoće, dok 20 decibela predstavlja povećanje za 10 puta od prvobitnog nivoa. Stoga, kada radite s produkcijom zvuka, važno je biti upoznat s onim što svaki nivo na skali decibela predstavlja.

Većina akustičnih instrumenata neće prelaziti 90 dB, ali mnogi instrumenti sa pojačanjem, kao što su električne gitare, mogu premašiti 120 dB u zavisnosti od njihovih postavki i nivoa pojačanja. Korištenje ovih informacija za podešavanje nivoa instrumenta može pomoći da se izbjegne oštećenje sluha zbog produžene izloženosti visokim nivoima decibela ili čak potencijalne distorzije uzrokovane klipingom na previsokom nivou jačine zvuka tokom snimanja ili miksanja.

Savjeti za rad sa nivoima decibela

Bilo da radite kao tonski inženjer ili u ličnom studiju za snimanje, važno je razumjeti važnost nivoa decibela. Decibeli određuju jačinu i intenzitet, tako da se njima mora pažljivo upravljati prilikom miješanja zvuka. Evo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da maksimalno iskoristite nivoe decibela:

1. Prilikom snimanja, držite sve instrumente na jednakoj jačini zvuka. Ovo će pomoći u sprečavanju sukoba i osigurati da se prozori ne tresu pri prelasku između sekcija.

2. Obratite pažnju na postavke i omjere kompresije, jer oni mogu utjecati na ukupnu jačinu zvuka kao i na dinamički raspon kada se savladaju.

3. Imajte na umu da viši nivoi dB-a mogu uzrokovati neugodnu distorziju (klipping) koja se može čuti u miksu i na uređajima za reprodukciju kao što su zvučnici i slušalice. Da biste izbjegli ovaj neželjeni efekat, ograničite vršni nivo dB na -6dB za potrebe masteringa i emitiranja.

4. Mastering je vaša posljednja prilika za prilagođavanje prije distribucije – iskoristite je mudro! Budite posebno pažljivi sa podešavanjem EQ frekvencija kako biste pomogli u stvaranju ujednačenog miksa bez spektralnih neravnoteža između različitih instrumenata/glasova/efekata u numeri bez kompromisa u vršnim dB granicama (-6dB).

5. Pazite na to gdje će se većina vašeg zvuka potrošiti (npr. YouTube u odnosu na vinilnu ploču) kako biste prilagodili nivoe u skladu s tim – mastering za YouTube obično zahtijeva niži vršni dB nivo u poređenju sa guranjem zvuka na vinil ploče!

Zdravo, ja sam Kim, mama i zaljubljenik u stop-motion sa iskustvom u kreiranju medija i web razvoju. Imam ogromnu strast prema crtanju i animaciji, a sada zaranjam glavom u svijet stop-motiona. Sa svojim blogom, dijelim svoja saznanja sa vama.